
Hrana budućnosti, gosti: Kjell Ruth i Jukka Saarenpää
Prehrambena industrija se značajno transformiše, menjajući načine na koje uzgajamo, kupujemo, jedemo i osećamo se po pitanju hrane. Promene u preferencijama potrošača usled društvenih, tehnoloških i ekoloških faktora samo su deo izazova sa kojima se prehrambena industrija suočava. Složenost se samo produbljuje sa rastućim troškovima ulaganja, poremećajima u globalnom lancu snabdevanja, kao i dugoročnim izazovima kao što su uticaj klimatskih promena i pritisak na životnu sredinu. Veterani ove industrije, Kjell Ruth i Jukka Sarenpää dele sa nama neke svoje uvide u buduće trendove u prehrambenoj industriji.

Kjell Ruth je radio na višim rukovodećim pozicijama u Kraft Foods/Mondelēz International duže od 30 godina. Dolazi iz sveta finansija i radio je u više poslovnih grupa širom sveta – u Finskoj, Francuskoj, nordijskim zemljama, baltičkim zemljama, Južnoj Africi i Japanu. Kjell sada živi u Seulu, u Južnoj Koreji. Takođe je aktivni član Finske privredne komore u Koreji.

Jukka Sarenpää je sarađivao sa finskim prehrambenim gigantom, kompanijom Atria. Odgovoran je za dizajniranje, upravljanje i kupovinu različitih istraživanja potrošača, kako bi se stvorili uvidi potrebni za razvoj proizvoda i marketing. Bavi se praćenjem i analizom trendova, kreativnim istraživanjem, testiranjem koncepata, testiranjem proizvoda, marketinškom komunikacijom pre i posle testiranja, itd. Pre Atrije, proveo je nekoliko godina u medijskoj industriji, u kompanijii Kauppalehti i telekomunikacionoj industriji (Elisa). Tamo su se njegove uloge uglavnom vrtele oko istraživanja tržišta i potrošača.
Koji su glavni trendovi u prehrambenoj industriji?
Kjell Ruth
Ako zanemarimo trenutna kratkoročna pitanja kao što je inflacija cena robe i drugih proizvoda, a koja trenutno stvara značajne poremećaje za mnoge igrače u prehrambenoj industriji, postoji niz dugoročnijih trendova. Broj jedan – potraga za zdravijom hranom. Sve više ljudi želi da jede bolju hranu, funkcionalnu hranu, proteine i vitamine, posebno na razvijenim i na tržištima u razvoju.
Drugi trend je praktičnost. Danas imamo mnogo više samačkih domaćinstava nego što smo nekada imali, a način života u mnogim zemljama je prilično haotičan, što doprinosi važnosti rešenja spremnih za jelo i piće. Imamo starije stanovništvo u određenim geografskim područjima. Ponuda praktične hrane, koju starije generacije lakše mogu da jedu i koja može imati nutritivne vrednosti specifične za tu generaciju takođe će naći svoje tržište.
I održivost je trend, iako to nije nužno sam proizvod. Potrošači danas takođe razmatraju i način na koji se proizvod nabavlja i način na koji se on proizvodi. Sve više potrošača zahteva da akteri u industriji i proizvođači hrane postanu održiviji, štiteći planetu i njene resurse.
I potrošači će se okrenuti dobavljačima koji zauzimaju stav o održivosti. I opet, ovo je danas više prisutno u razvijenom svetu, a manje na tržištima u razvoju. Ali kao što znamo, kako se tržišta u razvoju razvijaju, ona često teže da prate ona razvijena. Dakle, očekujem da će to biti kontinuirani trend u dugom vremenskom periodu.
Jukka Saarenpää
Glavni trendovi poslednjih godina ili u bliskoj budućnosti biće sve veći značaj porekla hrane. U ugostiteljstvu i keteringu, zadržavanje i angažovanje kvalifikovanih ljudi predstavlja izazov.
Značajna promena u prehrambenoj industriji je to što ljudi sve manje kuvaju. To ukazuje na rast potrebe za gotovom hranom, što je trenutno veoma fragmentirano tržište.
Kakvu će ulogu u prehrambenoj industriji igrati održivost?
Kjell Ruth
Održivost je ključni cilj za sve nas. Nije samo moralni imperativ da se čini ono što je dobro u smislu zaštite planete i njenih resursa. To je takođe potkrepljeno činjenicom da, posebno na razvijenim tržištima, mnogi potrošači već „glasaju svojim novčanicima“ za ekološki osvešćenije proizvode.
Preduzeća koja su prihvatila održivost i mogu da demonstriraju transparentnost dobijaju nove kupce, a ovaj trend može samo da se ubrza u budućnosti.
Imamo priliku i obavezu da podstaknemo rast uporedo sa pozitivnim društvenim i ekološkim rezultatima. Naše poslovanje je ekosistem, tako da sarađujemo sa različitim dobavljačima kako bismo optimizovali naš ukupni uticaj na životnu sredinu. Takođe, moramo da izaberemo partnere koji nam pomažu da postignemo ove ciljeve.
Ali, važan koncept za nas kao industriju jeste da radimo na našem kompletnom ekosistemu i celom našem lancu vrednosti, da bismo osigurali da se bavimo svakim elementom tog lanca vrednosti i smanjili uticaj koji pravimo.
Jukka Saarenpää
Nesumnjivo je da obraćanje pažnje na ekološka, društvena i upravljačka pitanja postaje sve važnije za sve kompanije u svim industrijama. Održivost je važan deo percipiranog imidža kompanije. Prvo, zato što potrošači zahtevaju održivije proizvedene proizvode. I drugo, zato što postoje zakonski zahtevi koji su danas na snazi da bi usmeravali ponašanje preduzeća.
Kakve će kompanije biti „pobednici“ u prehrambenoj industriji?
Kjell Ruth
Verujem da će, kao i u svakoj drugoj industriji i u prehrambenoj industriji pobediti kompanije koje prate potrošače, predviđaju njihovo ponašanje i brzo se prilagođavaju promenljivim potrebama tržišta. Kao Finac, ne volim da koristim ovaj primer, ali svi znamo šta se dogodilo sa Nokia mobilnim telefonima zbog kompanija poput Epla. To je bio nedostatak agilne reakcije na promenljive potrebe potrošača. Iako nije iz prehrambene industrije, ovaj primer ilustruje koliko je važno staviti kupce na prvo mesto i predviđati potrebe tržišta.
Jukka Saarenpää
U industriji sveže hrane, pobednici će biti oni koji će biti sposobni da naprave kraće cikluse planiranja i proizvodnje bez povećanja troškova. Takođe, oni poslodavci koji mogu da privuku i zadrže kvalifikovane ljude, jer to postaje sve upadljiviji izazov u ovoj industriji.
Šta možemo da naučimo o prehrambenoj industriji iz različitih zemalja?
Kjell Ruth
Prehrambena industrija u raznim zemljama je iznenađujuće različita. Potrošači u različitim zemljama imaju veoma različite preferencije. Radio sam u nordijskom regionu, u kompaniji koja između ostalih proizvoda, prodaje čokoladu i kafu, na više nordijskih tržišta. I kao što ste mogli i da pretpostavite, finski proizvođač čokolade Fazer, švedska čokolada Marabu i norveška čokolada Freia su napravljene prema jedinstvenim ukusima ljudi u ovim susednim zemljama. Većina potrošača će odmah prepoznati koju od njih jede. I imaće svoje preferencije i favorite na osnovu onoga uz šta su odrasli. Dakle, ponuda proizvoda, čak i za multinacionalne kompanije, često je relativno lokalizovana za određeno tržište ili klaster. Ali, kada su u pitanju procesi, posebno proizvodni i procesi lanca snabdevanja, oni su mnogo više vođeni globalnim najboljim praksama.
Dakle, čak i ako ukus može biti drugačiji, stvarni proces koji će proizvođač pratiti biće isti. Proces razvoja će biti sličan. Za manje lokalne igrače na tržištima u razvoju, putevi napredovanja biće veoma slični onima velikih multinacionalnih kompanija u razvijenim zemljama.

Možda će vas zanimati i ovo:

Kjell Ruth i Jukka Saarenpää su pravi eksperti kada je u pitanju prehrambena industrija. U intervjuu za Lindström daju neka predviđanja.

Ishrana ljudi je važan i odgovoran zadatak, a zdravlje i bezbednost su uvek glavni prioriteti za kompanije u prehrambenoj industriji.

I.D.C. Holding je jedan od vodećih slovačkih proizvođača konditorskih i dugotrajnih pekarskih proizvoda. U ovoj industriji, strogi higijenski i bezbednosni standardi su ključni, zbog čega je I.D.C. Holding izabrao Lindström za svog partnera za usluge radne odeće.